Astma

Astma je kronična bolest koja je u stalnom porastu posebno kod djece i mladeži

Nezarazne kronične bolesti među koje se ubraja i astma u stalnom su porastu posebno kod djece i mladeži. O tom važnom zdravstvenom problemu Svjetska zdravstvena organizacija u suradnji s Američkim nacionalnim institutom za bolesti srca, pluća i krvi razvila je međunarodni program GINA (Global Initiative for Astma). GINA je globalni plan za prevenciju, dijagnostiku i liječenje astme. Glavni cilj tog međunarodnog projekta je smanjenje učestalosti oboljevanja i smrtnosti od astme.

Astma je kronična upalna bolest dišnih puteva (bronha). U podlozi astme je kronična upalna reakcija sluznice dišnih puteva, najčešće alergijska, koja u fazama pogoršanja uzrokuje stezanje mišića malih dišnih puteva i pojačano stvaranje sluzi što dovodi do otežanog protoka zraka te uzrokuje gušenje i druge simptome bolesti. Ovisno o težini bolesti, manifestira se različitim simptomima koji mogu biti stalni ili se pojavljuju periodički

Simptomi astme

Najčešći simptomi astme su: napadaji suhog kašlja, osjećaj nedostatka zraka, pritisak u prsima, buđenje zbog nedovoljno zraka, piskanje u prsima.

Bolesnici s astmom trebali bi biti svjesni da i kada nemaju simptome, imaju astmu te je stoga važna redovita primjena lijekova radi održavanja kontrole bolesti.

Podjela astme

Astmu možemo podijeliti na alergijsku, koju uzrokuju alergeni, i nealergijsku astmu, koju uzrokuju fizički napor, udisanje hladnog zraka, virusne infekcije, zagađeni zrak...

Prema učestalosti i težini napadaja razlikujemo:

Laki oblik: do pet tipičnih napadaja godišnje; smetnje su blage, kraćeg trajanja.

Umjereni oblik: pet do deset napadaja godišnje; smetnje traju duže i obvezan je liječnički nadzor.

Teži oblik: više od deset napadaja godišnje; učestale su respiratorne infekcije, remeti se san i fizička aktivnost, obvezan je liječnički nadzor i bolničko liječenje

Samopomoć

Ako bolujete od astme, vrlo je važno da znate pratiti bolest, pravovremeno prepoznati pogoršanje bolesti, stupanj težine, odabrati pravilnu fizičku aktivnost. Uz tzv. samozbrinjavanje potrebno je uključiti i članove obitelji. Edukacija bolesnika i njegove obitelji od vitalnog je značenja i bitno unapređuje kvalitetu života bolesnika s astmom.

U praćenju tijeka bolesti važan je postupak mjerenja vršnog protoka zraka (PEF–monitoring). Kroz ta mjerenja prati se stanje bolesti, može se rano prepoznati pogoršanja, što pacijentu omogućuje pravovremenu korekciju terapije prema smjernicama liječnika.

Mjerenje vršnog protoka zraka treba provoditi dva do tri puta na dan i rezultate upisivati u dnevnik koji kasnije dajete liječniku na uvid.

Tehnika mjerenja: držati PEF-metar tako da prsti ne ometaju pomicanje kazaljke, provjeriti je li kazaljka na početnom položaju, duboko udahnuti te najbrže i najjače što možete puhnuti u PEF-metar, zapisati rezultat, ponoviti mjernje još dva puta (upisuje se najbolji rezultat).

Na PEF-metru postoje tri zone koje su pokazatelji koliko su izmjerene vrijednosti lošije od očekivanih.

Zelena zona: vrijednosti izmjerenog PEF-a su u granicama normale.

Žuta zona: vrijednosti PEF-a su snižene, što je znak da se bolest pogoršava te da treba kontaktirati liječnika.

Crvena zona: vrijednosti PEF-a su izrazito snižene, što je znak za hitno javljanje liječniku.

Pažljiva kontrola uzročnika astme predstavlja značajan segment u njezinu liječenju. To je izrazito važno ako su uzrok astme kućni aleni (najčešće grinje). Važno je znati koji sve uzročnici potiču vaše napade. Ako uzimate još neke dodatne lijekove (npr. Acetilsalicilnu kiselinu), morate znati da oni imaju utjecaj na astmu te je zbog toga važno kontrolirati lijkove koje trošite. Preprouka za astmatičare je da se cijepe protiv gripe te da se štite od infekcija i prehlade. Ono na što astmatičari izravno mogu utjecati, a što im iznimno šteti je da izbjegavaju zadimljene prostorije, zaštite se od hladnog vremena, smanje izloženost dlaci kućnih ljubimaca.

Liječenje astme 

Liječenje astme je kompleksno i uključuje liječenje lijekovima, higijensko-epidemiološke smjernice te edukaciju pacijenta. Svi lijekovi koji se danas koriste u liječenju astme mogu se svrstati u dvije osnovne skupine. Prvu čine lijekovi koji djeluju tako da suzbijaju upalu (protuupalni lijekovi), dok u drugu spadaju oni koji šire dišne puteve i olakšavaju prolaz zraka kroz njih.

U liječenju se najčešće koriste inhalacijski lijekovi jer je u tom obliku terapija najdjelotvornija. Lijek tako dolazi direktno u pluća.

Postoje dvije osnovne vrste inhalacijskih spremnika za lijekove: prvi sadrže potisni plin i nazivaju se inhalatori ili pumpice (iz njih lijek izlazi pritiskom), a drugi ne sadrže potisni plin, već su u obliku prašaka, nazivaju se: diskus, turbuhaler ili novolizer (lijek izlazi snagom udaha). Za svaki od ovih oblika spremnika lijeka postoji poseban, pravilan način primjene, o čemu će pacijenta pdoučiti liječnik ili ljekarnik. Važno je znati da samo pravilnim načinom uzimanja lijek dolaziu dišne puteve i može imati željeni učinak na bolest.Ujedno vrlo važno je razlikovati lijek za olakšavanje disanja od lijeka za suzbijanje upale. I jedan i drugi se trebaju primjenjivati točno prema uputi liječnika, bez obzira ima li pacijent simptome astme ili ne.

Katarina Fehir Šola, mag.pharm.

Izvor teksta: www.aditiva.hr