Jaja su namirnica izuzetne prehrambene vrijednosti, no ponekad nisu poželjna za prehranu svih osoba. Naime, bjelančevine jaja, a koje su zaslužne za kakvoću ove namirnice, mogu dovesti do alergije. Iako se alergija može javiti i na bjelančevine bjelanjka i žumanjka, češća je na prve.
Čimbenici rizika alergije na jaja su dob, obiteljska anamneza, druge alergije i atopijski dermatitis. Alergija na jaja češća je u djece nego u odraslih. Kako dijete raste, sazrijeva probavni sustav, te je manja mogućnost apsorpcije hranjivih tvari koje izazivaju alergiju. Glede obiteljske anamneze, veća je mogućnost nastanka alergije u djece/osoba kod kojih su jedan ili oba roditelja alergična na hranu, ili imaju neki drugi oblik alergije (na sijeno, astma). Ponekad je alergija na jaja povezana s drugim alergijama na hranu (kravlje mlijeko, kikiriki).
Djeca s atopijskim dermatitisom, tipom kožne alergije, imaju veću mogućnost za nastanak alergije na hranu, pa tako i jaja.
Alergen je prisutan u jajima, ali i u svim namirnicama pripremljenima iz ili sa jajima, kao što su tjestenina, kolači, kreme, jela od mljevenog mesa, majoneze i velik broj drugih prehrambenih proizvoda koji u svojoj recepturi imaju jaja.
Simptomi
Simptomi alergije javljaju se od nekoliko minuta do nekoliko sati nakon konzumiranja jaja ili hrane koja sadrži
jaja. Simptomi alergijske reakcije na jaja mogu biti blagi do vrlo izraženi, a reakcije su najčešće svrbež
i crvenilo kože, napad astme, urtikarije, ali i angioedem, edem laringsa, rinitis i konjunktivitis.
Alergija na jaja može uzrokovati i anafilaktički šok, ozbiljnu reakciju koja blokira dišne putove
i disanje. Kao i većina nutritivnih alergija u djece, i alergija na jaja traje samo kratki period u djetetovu životu, pa se klinička tolerancija obično razvija unutar nekoliko godina od dijagnoze alergije.
Uzrok alergije na jaja je poremećaj u imunom sustavu, koji neke bjelančevine u jajima doživljava štetnima, te potiče produkciju imunoglobulina E (IgE). Kada tijelo idući put dođe u kontakt s alergenom bjelančevinom, IgE antitijela ih prepoznaju i signaliziraju imunom sustavu da oslobodi određene kemikalije spojeve (histamin), a ove dovode do simptoma alergije.
Liječniku se treba obratiti odmah kada primijetite da Vaše dijete ima simptome alergije na hranu, ubrzo nakon konzumiranja neke hrane, po mogućnosti dok su simptomi još vidljivi. Ova suradnja je neophodna kako bi se u budućnosti izbjegle ozbiljnije posljedice (poteškoće s disanjem).
Prevencija i terapija
Osnova terapije alergije na jaja je dijeta, a koja se provodi neposredno nakon alergije. U eliminacijskoj dijeti treba isključiti jaja i sve namirnice pripremljene iz ili sa jajima (tjestenina, mljeveno meso, majoneza).
Alergija na jaja može predstavljati veliki problem djeci i roditeljima, no na tržištu ima obilje prehrambenih proizvoda koji ne sadrže jaja u svojoj recepturi. Tako se tjestenina bez jaja redovito nalazi na policama, dok se puno slastica također može pripremiti bez jaja i savršeno su ukusne. Za djecu je bolje na neko vrijeme ukloniti iz kuće namirnice i jela koja su pripremljene s jajima, iako drugi članovi obitelji nisu na njih alergični. Tako se smanjuju izgledi za nenamjerni kontakt djeteta s alergenom u trenucima kada je bez nadzora. Kada dijete poraste, lakše mu je objasniti potrebu izbjegavanja kontakta s alergenima, a zatim dolazi i period
kada će se razviti klinička tolerancija. Osim toga, iz dana u dan dijete će se sve bolje snalaziti, pri čemu je vrlo važna edukacija. Najčešća je inicijalna eliminacijska dijeta, koja zahtijeva izbacivanje iz prehrane inkriminirajućih namirnica. Tijekom eliminacijske dijete neophodno je bilježiti zapažanja, a provodi se tijekom 2 tjedna. U navedenom periodu moraju nestati simptomi alergije, u protivnom dijagnozu treba razmotriti. Provokacijska dijeta ima drugi pristup: inkriminirajuća namirnica se isključuje iz prehrane a zatim se daje u određenim intervalima. Na ovaj način se najbrže otkrivaju bolesnici. Moguć je i medicinski tretman alergije na
jaja davanjem histaminika koji smanjuju simptome alergije.
Treba istaknuti kako nema sigurnog načina sprječavanja prve alergije na hranu, ali se neugodne posljedice mogu izbjeći izbjegavanjem hrane koja stvara alergiju. U tom slučaju potrebno je jesti proizvode „bez jaja“, biti oprezan kada se jede izvan kuće i čitati oznake na namirnicama. Nekada i proizvod s naznakom
„bez jaja“ sadrži bjelančevine jaja na koje se stvara alergija. Ako postoji sumnja, treba uspostaviti kontakt s proizvođačem.
Usprkos dobro poznatoj dobrobiti dojenja u prvih 6 mjeseci života, ne postoji dovoljno dokaza da dojenje sprečava razvoj alergija (pa tako i alergije na jaja) kasnije u životu. No, isključivo dojenje odgađa alergiju, jer se odlaže i izloženost dojenčeta hrani koja može dovesti do alergije. U protivnom, u cirkulaciji dojenčadi se neposredno nakon uzimanja jaja mogu naći određene količine ovalbumina (lat. ovulum=jaje), bjelančevine koja može dovesti do alergijske reakcije. Ovalbumin, iako velika molekula, apsorbira se u probavnom sustavu zbog nezrelosti probavnog i imunološkog sustava dojenčadi.
Prednost humanog mlijeka je i u tome što sadrži IgA antitijela, a koja se ne nalaze u crijevu dojenčeta. Ova antitijela, između ostalog, smanjuju mogućnost nastanka nutritivnih alergija. Neke studije sugeriraju da se djeci ne daju jaja do navršene dvije godine, jer se tako može spriječiti nastanak alergije.
Generalno, dobro je znati kako su jaja namirnica izuzetne biološke vrijednosti koju treba konzumirati. Istovremeno, mali postotak djece i odraslih alergično je na bjelančevine jaja. Ako se primijete određeni problemi, poglavito kod djece, potrebno je odmah nakon pojave simptoma javiti se liječniku radi postavljanja
dijagnoze i liječenja.
Nema komentara:
Objavi komentar