Jedan od najčešćih uzročnika alergija na hranu su ribe i proizvodi od riba, rakovi i proizvodi od rakova, školjke i ostali mekušci te proizvodi od istih. Ova vrsta alergije najrasprostranjenija je u područjima kao što su Skandinavske zemlje, Japan i Španjolska, u kojima je ovakva prehrana najučestalija. Ukoliko je osoba alergična na jednu vrstu ribe, vjerojatnost da će biti alergična i na neku drugu vrstu je 50%, dok u slučaju školjaka taj postotak raste na 75%.
Ribe koje izazivaju alergijske reakcije su bakalar, morski pas, losos, tuna. Najviše prijavljenih slučajeva alergije je na bakalar i losos, iako se u zadnje vrijeme počinju prijavljivati i prve alergije na riječnu ribu.
Rakovi koji izazivaju alergije su jastozi, škampi, rakovice, kozice, dok su kod školjaka i ostalih mekušaca ostrige, dagnje, lignje, hobotnice.
Alergije na školjke mogu izazvati reakcije čak i kod osoba koje su osjetljive na proteine u ribljim proizvodima. Izolirani protein koji uzrokuje navedene reakcije naziva se tropomiozin, i nalazi se u svim vrstama školjaka, odnosno parvalbumin koji se nalazi u bakalaru. Istraživanja su pokazala da je tropomiozin unakrsno reaktivan (eng. cross reactive) alergen i među rakovima i među mekušcima.
Još uvijek nisu određene količine alergena na ovu vrstu hrane, no neka istraživanja pokazala su slijedeće:
• rakovi (jastog, rakovica, kozica,…) - prosječno 3 do 4 srednje velika škampa dovoljna su za izazivanje alergijske reakcije
• ribe - nekoliko miligrama proteina ribe kojeg sadrži približno 1 gram ribe može izazvati alergijsku reakciju
Ukoliko je netko alergičan na ribu, školjke i/ili mekušce, njegov imuni sistem reagira vrlo burno prilikom konzumacije takve vrste hrane. Do trovanja histaminom dolazi ukoliko se konzumira hrana u kojoj su granice histamina visoke, a nastaju procesom starenja ribe, naročito zbog lošeg skladištenja. Simptomi trovanja histaminom su slični alergijskim reakcijama, te se često mogu zamijeniti.
Simptomi
Konzumacijom, ali i udisanjem mirisa ribe, u 90% slučajeva nakon jednog sata dolazi do pojave simptoma. Slični su svim ostalim simptomima alergijskih reakcija, a počinju crvenilom lica, oticanjem jezika, otežanim disanjem i gušenjem, urtikarijom te mogu dovesti do anafilaktičkog šoka. Obavezno se treba javiti na hitnu pomoć, kako bi se pravovremeno moglo pomoći epinefrinom, antihistaminicima ili odgovarajućom drugom pomoći.
Prevencija i terapija
Osobe alergične na bilo koju vrstu “morske” hrane, trebale bi izbjegavati konzumaciju čak i skrivenih izvora navedenih alergena, kao što su npr: Cesar salata i Worchester umak (sadrže srdele), razni umaci azijske kuhinje, i slično.
No, kod nekih dodataka prehrani također mogu biti prisutni kroz aktivne sastojke i alergeni. Glukozamin, koji se koristi kod tegoba kostiju i zglobova, izoliran je iz školjaka, te je kao takav nepodoban za konzumaciju osobama s alergijom. Isto vrijedi i za kitozan, koji se koristi u proizvodima za redukciju tjelesne težine, a izoliran je iz hitina. Neki izvori kalcija u dodacima prehrani, mogu biti izolirani iz školjaka.
Nema komentara:
Objavi komentar